Vlada Republike Srpske (RS) je u protekle tri godine donirala medijima 14,5 miliona KM,
od čega 3,9 miliona KM za sufinanciranje pet dnevnih i sedmičnih listova.
Više od polovine ovog iznosa dobile su dvije novine u vlasništvu Željka Kopanje, prijatelja i bivšeg poslovnog partnera predsjednika RS-a Milorada Dodika. Nezavisnim novinama iz budžeta je dodijeljeno 1,2 milijuna KM, a Glasu Srpske 910.000 KM.
Novac je dodijeljen po novom programu poticanja samoodrživosti medija koji je bivši premijer RS-a Dodik inicirao sredinom 2009. godine.
Srđan Puhalo, medijski analitičar iz Banje Luke, kaže da je u to vrijeme bio stvoren privid da se medijima želi pomoći u teškoj ekonomskoj situaciji, ali je način raspodjele sredstava naredne godine pokazao jasno preferiranje određenih medija.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su u više navrata od Ministarstva financija RS-a tražili potpune podatke o trošenju budžetskih sredstava namijenjenih medijima. Dostavljeni su im samo zbirni podaci za period od 2002. do 2008. godine, iz kojih se vidi da je na medije izdvojeno 15 milijuna KM. Prema podacima iz Službenog glasnika RS-a tim novcem su uglavnom financirani entitetska Novinska agencija SRNA i Radio-televizija RS-a (RTRS).
Željko Kopanja
Naredne tri godine Vlada RS je potrošila gotovo jednak iznos, no znatno više novca pripalo je privatnim medijima.
Najviše novca izdvojeno je 2009, kada je na planiranih 2 milijuna KM za medije Vlada rebalansom dodala još 5 milijuna. Za razliku od ranijih godina, novac je podijeljen na 70-ak medija. Ipak, pojedinačno, najveće iznose su dobili tjedni i dnevni listovi - Fokus, Press i Reporter - te novine u vlasništvu Kopanje.
Tijekom 2010. i 2011. godine Vlada je potrošila dodatnih 7,5 miliona KM, financirajući većinom privatne medije.
Zajedno od početka
List Nezavisne novine je upisan u Registar javnih glasila 12. prosinca 1995. godine. Zahtjev za upis podnijelo je preduzeće Igokea iz Laktaša koje je u vlasništvu Milorada Dodika. U rješenju o upisu lista se navodi da „programska koncepcija lista obuhvata afirmaciju strateških interesa srpskog naroda i ujedinjenja Republike Srpske sa maticom“. Prvi glavni i odgovorni urednik lista bio je Miloradov brat Goran, a prvi broj je odštampan 25. prosinca 1995. godine u Srbiji.
"Krenuli smo sa 3.000 maraka koje smo pozajmili i otiskali smo ga u Beogradu, jer nas ovdje niko nije htio tiskati", kaže Kopanja, koji je bio jedan od osnivača.
Četiri mjeseca kasnije, u registar Osnovnog suda u Banjoj Luci upisano je Novinsko – izdavačko, grafičko preduzeće Nezavisne novine. Osnivači, s po 500 tadašnjih dinara, bili su Igokea i Kopanja, koji je imenovan i za direktora.
Krajem srpnja 1997. godine Igokea istupa iz Nezavisnih novina, a Kopanja početkom aprila 1998. godine pripaja list novoosnovanoj firmi - Novinsko - izdavačkom, grafičkom preduzeću Dnevne nezavisne novine. Osnivači novog preduzeća bili su Kopanja i njegova supruga Nataša.
Nakon teškog početka, projekat se počeo razvijati. Kopanja kaže da su Nezavisne novine dobijale financijsku pomoć od američke vlade, USAID-a, Europske komisije, raznih nevladinih sektora i Soroša.
"Ja sam za ovo od švedske vlade od 1995. godine dobio sigurno preko milijun KM. Od američke vlade preko dva i po miliona dolara."
Dodaje da je podrška stranih organizacija trajala sve do prije dvije-tri godine, od kada im domaća vlada pomaže.
U tom periodu Nezavisne novine su zajedno sa firmom Integral Inženjering postali većinski vlasnici Glasa Srpske, akcionarskog društva koje je do tada bilo u većinskom državnom vlasništvu.
Za 2009. godinu, tijekom prve godine sufinanciranja, Vlada RS-a je Nezavisnim novinama i Glasu Srpske dodijelila 600.000 KM.
Ugovori su potpisani početkom studeni. Nezavisne novine i Glas Srpske su se obavezali da će u roku od devet mjeseci zadržati postojeći broj radnika, izmiriti poreske obaveze, kao i obveze i doprinose prema zaposlenima. U protivnom, Vlada bi tražila povrat novca.
Zgrada RTRS-a
Prema podacima iz financijskih izvještaja, Dnevne nezavisne novine su 2009. godine imale 142 zaposlena. Godinu kasnije ovaj broj je smanjen za pet. Istovremeno, broj zaposlenih u Glasu Srpske je smanjen za dva.
Kopanja kaže da je moguće da je unutar grupacije došlo do nekog preturanja, ali dodaje da sada imaju više radnika nego što treba.
Ministarstvo financija RS-a je odbilo novinarima CIN-a dati na uvid izvještaje o utrošku sredstava, s obrazloženjem da su ti podaci povjerljive prirode.
Dobit Nezavisnih novina je 2009. godine iznosila 7.000 KM, a 2010. godine preko 600.000 KM.
Milijuni za medijsku podršku vlasti
Vlada RS-a je i 2010. godine odlučila dodijeliti sredstva privatnim medijima. Dodik je sredinom lipnja potpisao Odluku o rasporedu 5 miliona KM medijima. Prema ovom dokumentu, TV i tiskanim medijima su trebala biti dodijeljena 4,4 miliona KM, a radiostanicama 550.000 KM. Javni poziv je objavljen 1. srpnja i rok za podnošenje prijava je bio 90 dana. U pozivu su bili ponovljeni uslovi iz ranijih godina, ali nije navedena obveza plaćanja poreza i doprinosa te zadržavanja radnih mjesta. Osim Službenog glasnika RS-a, javni poziv je objavljen samo još u Glasu Srpske.
Međutim, već 9. srpnja, odnosno, osam dana od objave poziva, Vlada RS-a donosi odluku o rasporedu 2.360.000 KM, iako rok za prijave još nije bio završen. Trećina tog iznosa je dodijeljena Kopanjinim novinama – Nezavisnim novinama i Glasu Srpske. RTRS je dobio milijun KM, Fokus 360.000 KM, Press 200.000 KM.
Samo 20 dana kasnije odlučeno je o rasporedu dodatnih 1.650.000 KM. Novac je dobilo devet medijskih kuća, u rasponu od 50.000 KM do 400.000 KM, s tim da je najveći iznos dobila BN televizija. Na ovaj način je do 30. rujan, datuma zatvaranja javnog poziva, već bilo podjeljeno 80 posto novca za financiranje medija.
Ovakav način raspodjele sredstava je naišao na kritiku revizora RS, koji u izvještaju za 2010. godinu kažu da su sredstva „dodijeljena bez konkretnih kriterija, po diskrecionim odlukama Vlade RS“. Dodaju da informacija o tome nije bila javno dostupna medijima koji su aplicirali, što ih je dovelo do zaključka „da je propušteno postizanje transparentnosti trošenja budžetskih sredstava kao i postizanje stvarne konkurencije po osnovi kvaliteta projekata“.
Nedugo nakon što je Vlada RS-a podijelila najveći dio novca od javnog poziva u 2010. godini, počela je izborna kampanja za opšte izbore u BiH.
Prema istraživanju o izvještavanju medija tijekom predizborne kampanje u rujan 2010. godine, koje je uradio Media Plan Institut iz Sarajeva, Nezavisne novine i Glas Srpske su se uoči općih izbora u BiH otvoreno stavile na stranu vladajuće partije Milorada Dodika. Pritom su izvještavali detaljno sa svakog predizbornog skupa, te predstavljali Dodika kao branioca interesa i borca za nezavisnost RS-a koji se hrabro suprotstavlja Federaciji BiH.
Pripreme za izborelokalne
Vlada RS-a je i u 2011. godini nastavila sa davanjima za medije. Prvobitnih 1,6 miliona KM Narodna skupština RS-a je rebalansom budžeta u studenom povećala na 3,6 miliona KM.
Premijer RS Aleksandar Džombić
Za razliku od prethodnih godina, mediji su u 2011. godini aplicirali sa projektima. Do kraja godine je potrošeno 1,4 miliona KM, od čega je skoro polovina dodijeljena novinama u vlasništvu Kopanje.
Novac je dodijeljen za četiri projekta: distribucija Nezavisnih novina u Srbiji je potpomognuta sa 150.000 KM, a otvaranje dopisništva Nezavisnih u Washingtonu sa 95.000 KM. Istraživanja javnog mnijenja o stanju u društvu i povjerenju u institucije RS-a, te o administrativnim barijerama za registraciju i početak rada privrednog društva u RS-u potpomognuti su sa 210.000 KM, odnosno 225.000 KM.
U odlukama o dodjeli sredstava se navodi da su projekti istraživanja javnog mnijenja trebali trajati od 1. siječnja do 30. rujna 2011. godine. Premijer RS-a Aleksandar Džombić je ovaj dokument potpisao 18. kolovoza, nešto više od mjesec dana prije isteka roka za završetak projakta.
Kopanja kaže da se ova istraživanja rade u suradnji sa Strategic Marketingom, beogradskom agencijom za istraživanje, na osnovu čijih rezultata će Nezavisne novine uraditi analize i objaviti ih kao priče.
Dodaje da više od dva milijuna KM u posljednje tri godine nije dobio zbog prijateljstva sa Dodikom, te da novac nije utjecao na to da njegovi mediji budu blagonakloni prema vlastima, već da u glavama novinara i urednika vjerojatno postoji stupanj autocenzure:
"Svi će vam reći da nema govora o tome, ali vjerojatno da postoji, neću reći moralna obveza, ali neki osjećaj da je vlast pomogla kompaniju u dramatično vrijeme."
Rebalansom budžeta odobrena su dodatna sredstva, no na kraju 2011. godine ostalo je nepotrošenih 2,3 miliona KM. Vlada je u budžetu za 2012. godinu planirala potrošiti 1,4 miliona KM za sufinanciranje medija.
Mada su u ugovorima naveli da će svakoga mjeseca vršiti analizu namjenskog utroška sredstava, Ministarstvo financija RS-a do sada javnosti nije predočilo nijednu od dvije godišnje analize koje je bilo obvezno napraviti. Predstavnici Ministarstva tvrde da postoji analiza za 2009. godinu, ali novinarima CIN-a nisu dozvolili uvid, uprkos nekoliko puta ponovljenom zahtjevu. Ured za reviziju RS-a, međutim, u svom izvještaju navodi da ova analiza, kao ni ona za 2010. godinu, ne postoji.
neznase.ba / CIN
